Često pacijenti pitaju očnog lekara kako da čuvaju dobar vid. Tu važe pravila kao i za sve stvari u životu: Treba slušati zdrav razum! Osnovna je redovna godišnja kontrola očiju kod oftalmologa. Zdrave navike koje su dobre za ceo organizam gode i oku. Naročito boravak u prirodi, gde za pogled nema granica.
Najčešći problemi na koje se ljudi žale nastaju zbog preteranog naprezanja očiju. Čitanje noću sa slabim osvetljenjem kod mladih ne izaziva problem, izuzev bespotrebnog naprezanja i ponekad glavobolje. Kod starijih pacijenata može čak da izazove i akutni napad glaukoma, odnosno skok očnog pritiska. Osobe koje nose kontaktna sočiva nikako ne smeju da spavaju s njima. Sočiva ne treba nositi kad se ide na bazen (zbog moguće vrlo opasne infekcije amebom, koja se izuzetno teško leči). Uvek treba nositi odgovarajuće naočare, i to po uputstvima oftalmologa, nikada ih ne treba pozajmljivati od drugog ili kupovati na pijaci, ma koliko se činilo da odgovaraju.
Važnu ulogu u očuvanju zdravlja očiju ima i lutein. Ljudski organizam ne može sam da ga sintetiše, zato moramo da ga unosimo hranom ili suplementima. Hranom, pre svega zelenim lisnatim povrćem i citrusnim voćem, ne unesemo ni trećinu tog pigmenta važnog za dugovečnost makule, odnosno mesta najjasnijeg vida, koje s godinama slabi. Neka istraživanja kažu da proizvodi koji sadrže dovoljne količine luteina (od 6 do 8 mg) povećavaju gustinu makularnog pigmenta za čak 43 %. Takođe, osim dosad upotrebljavanih vitamina i minerala, važnu ulogu u zdravlju očiju imaju i omega-3 masne kiseline koje su se uglavnom spominjale samo kao saveznici u borbi protiv bolesti srca i krvnih sudova.
Osim onima koji boluju od katarakte i glaukoma ili imaju druga oštećenja vida, dodaci ishrani s luteinom i omega-3 masnim kiselinama sve se češće preporučuju i onima koji su izloženi veštačkoj rasveti i kompjuterima. Prema statistikama, u poslednjih 10 godina problem suvog oka kao direktne posledice prekomernog sedenja pred kompjuterom, gotovo se udvostručio.
Sati i sati pred kompjuterom ne čine dobro očima. Kompjuterski sindrom nastaje kad se oko više sati napreže gledajući u ekran računara. Iritacija, crvenilo, svrab, zamagljen vid, jasni su signali da s očima nešto nije u redu. Te simptome ne treba ignorisati, mada 86 % onih koji ih imaju te smetnje zanemaruju. Odrasla osoba prosečno provede 50 sati sedmično pred kompjuterom i TV ekranom. Jedan od najčešćih problema s očima je suvoća oka. Nastaje jer pri radu na kompjuteru trepćemo pet puta manje nego u normalnim uslovima, a upravo je treptanje ono što smanjuje mogućnost iritacije.
Brojna istraživanja pokazuju da gledanje u monitor toliko napreže očno sočivo, da to dovodi do kratkovidosti, odnosno pojave minus dioptrije.
U nekim evropskim zemljama postoje propisi o zaštiti na radu s kompjuterom. Po njima svaki radnik koji se koristi računarom pre zapošljavanja i tokom radnog odnosa mora redovno da pregleda vid. Propisano je da monitor mora biti udaljen najmanje pola metra od očiju i mora biti namešten tako da nema odbleska.
Za one čiji je posao povezan s dugotrajnim radom na kompjuteru, postoje pravila ali i životne navike, koje i pored obaveza i izazova okoline mogu da sačuvaju zdravlje očiju.
LaserFocus tim vam savetuje kako da čuvate vid:
Obavezno idite oftalmologu da vam odredi tačnu dioptriju.
Pravite pauzu bar na svakih sat vremena, ukoliko je vaš posao povezan s radom na kompjuteru šest do sedam sati. Prošetajte, opustite malo oči. Neki noviji kompjuterski programi izbacuju svakih sat vremena poruku „odmori se”. Mišić u oku razvlači i opušta sočivo i on nije predviđen da bude stalno aktivan. Može doći do akomodativnog spazma, da se oko zgrči i da se više ne opušta. Preporučuje se pauza na svakih tridesetak minuta, i to tako da odmaknete pogled od ekrana i fokusirate ga u daljinu. Takođe, barem nekoliko minuta lagano otvarajte i zatvarajte oči, jer to obnavlja suzni film. Ako su vam oči umorne i crvene, osećate pesak u očima, imate sekret u obliku niti ili vam je vid zamagljen, možda ste i vi žrtva preteranog naprezanja očiju. Suvo oko u velikom je postotku i obeležje ljudi starijih od 65 godina, a doprinose mu i hormonske promene, poput trudnoće ili menopauze, neki lekovi kao antidepresivi, kontraceptivi, diuretici.
Trepćite. Svaka osoba normalno trepće 10–15 puta u minutu. Kad ste koncentrisani, trepćete mnogo ređe. To će vremenom stvoriti nelagodu, a nepotrebno se suši rožnjača kad suze nisu ravnopravno raspoređene i vašim očima potrebna je pomoć.
Namestite dobru rezoluciju na monitoru. Ekran ne sme da titra, a opciju screen refresh morali biste posebno da namestite.
Osvetljenje u prostoriji takođe je veoma važno. Prostorija i radni sto moraju da budu dobro osvetljeni. Izbegavajte direktno udaranje svetlosti u ekran, jer će se u protivnom vidljivost ekrana pogoršati, a oči ćete morati dodatno da naprežete.
Stolica takođe igra važnu ulogu za vid. Kičma mora da bude u udobnom položaju, jer vam sedenje u krivom položaju može uklještiti vratne mišiće, što dovodi do slabijeg protoka krvi, a time smanjuje „ishranu” očiju.
Srećan Uskrs želi vam Laser Focus uz najbolji poklon - Uskršnji poklon vaučer.
Proleće sa sobom nosi radost, ali i izazove za osobe sklonе alergijama, posebno za oči.…
Šta je katarakta? Katarakta je zamućenje prirodnog sočiva oka. To dovodi do zamagljenog vida, bleđih…
Prof. dr Mirko R. Jankov, eminentni srpski oftalmolog, dobio je prestižnu titulu "Fellow of the…
Otkrijte revolucionarnu FEMTO LASER tehnologiju za lasersko korigovanje vida, pružajući siguran, precizan i efikasan tretman…