Šta je zapravo katarakta?

Šta je zapravo katarakta?

Najjednostavnije, katarakta predstavlja zamućenje prirodnog sočiva u našem oku.
Mnogi delovi ljudskog oka su providni, sastavljeni od vode i proteina, pa tako i sočivo. Sočivo propušta i ujedno prelama svetlosni zrak koji ulazi u oko i samim tim omogućava nastanak slike sveta koji gledamo na mrežnjači gde se pretvara u nervni signal i dalje prenosi u centar za vid u velikom mozgu.
Ukoliko je sočivo zamućeno, ne može više svetlost da prodire do mrežnjače i nastaje oslabljen vid, mutan, blede nam boje oko nas, rasipa se svetlost, odnosno imamo osećaj da gledamo kroz prljavo prozorsko staklo. Nastanak katarakte je bezbolan proces koji postepeno smanjuje vid. Tada ni naočare niti sočiva koje smo nosili ne mogu da nam pomognu i da nam izoštre vid, jedini način je operacija katarakte.

Simptomi ne nastaju naglo, nego se razvijaju vremenom, postepeno, ali ovaj proces je individualn i zavisi od pacijenta do pacijenta. Katarakta može nastati u svim životnim dobima pa čak i u detinjstvu ili da se rodimo sa kataraktom. Starenje je jedan od najčešćih uzroka nastanka katarakte, kada dolazi do nagomilavanja proteina u sočivu i postepenim smanjivanjem njegove providnosti.
Takođe, katarakta može nastati povredom oka i usled mnogih sistemskih bolesti, kao što je dijabetes. Nastaje i kod zapaljenskih bolesti samog oka – uveitisa, kao i usled toksičnog dejstva nekih lekova, npr. kortikosteroida.

Kako se otkriva katarakta?

Katarakta se otkriva na komplentnom oftalmološkom pregledu. Pregled obuhvata ispitivanje vidne oštrine, merenje očnog pritiska, pregled prednjeg segmenta oka na biomikroskopu, širenje zenica kako bi se detaljno pregledala mrežnjača, očni živac i ostale strukture oka. Ovim pregledom će se utvrditi tip i intenzitet katarakte i da li postoje i druge bolesti oka koje mogu dovesti do smanjenja vidne oštrine i samim tim odlučiti individualno za svakog pacijenta najbolje moguće rešenje i tretman.
Takođe postoje i druge bolesti koje mogu uzrokovati smanjenu vidnu funkciju pored katarakte, kao što su bolesti mrežnjače i očnog nerva. Pacijenti koji leče druge bolesti oka kao što su glaukom, senilna degeneracija žute mrlje ili imaju promene na očima od sistemskih bolesti kao što je dijabetes, posle operacije katarakte vidna funkcija možda ne bude savršena. O ovakvim stanjima neophodno je razgovarati sa svojim oftalmologom pre operacije o očekivanjima i mogućnostima koje donosi operacija katarakte.

Kada bi trebalo operisati kataraktu?

Ranije se uvek čekalo da katarakta ‘sazri’ i vid postane značajno snižen pre nego što se operiše. Danas se savetuje da ukoliko vam oslabljen vid uzrokovan kataraktom onemogućava obavljanje svakodnevnih aktivnosti: čitanje, vožnja automobila, gledanje televizije, tada je vreme da razmotrite da operišete kataraktu. Operacija katarakte je u retkim situacijama hitna procedura, tako da je najbolje da u dogovoru sa vašim oftalmologom odlučite kada je pravo vreme za operaciju.

Kako izgleda operacija katarakte?

Operacija katarakte se danas najčešće obavlja u jednom danu, tako da posle operacije idete kući. Operacija se vrši u lokalnoj anesteziji ili kapljičnoj (ukapavaju se kapi ), bićete svesni tokom operacije, ali neće vas nista boleti. Metoda kojem se operiše se naziva fakoemulzifikacija koja koristi ultrazvuk da pokupi vaše zamućeno prirodno sočivo kroz mali rez na rožnjači. Posle se ugrađuje veštačko sočivo, implant koji zamenjuje vaše prirodno zamućeno sočivo. Oporavak je brz, ukapavate nekoliko nedelja prepisane kapi i u većini slučajeva dobar vid se vrati u roku od nekoliko dana do nedelja.
Narednih nekoliko dana posle operacije možete se vratiti svojim svakodnevnim aktivnostima. Imaćete redovne i obavezne postoperativne kontrole prvih četri do šest nedelja, nakon kojih ce biti prepisane nove naočare ukoliko Vam budu neophodne.
Danas, postoji više vrsta intraokularnih implanta, veštačkih sočiva koji se ugrađuju u oko umesto našeg prirodnog zamućenog sočiva. Operacijom katarakte moguće je i ukloniti „dioptriju“ odnosno refraktivnu grešku koju ste imali tokom života, i da u nekim situacijama budete oslobođeni od nošenja naočara. Takođe, postoje i najnovija vrsta multifokalnih intraokularnih sočiva koja Vas oslobađaju naočara u mnogim životnim situacijama, kako za vožnju, gledanje televizije, tako i za rad na blizinu ili čitanje. Sve je ovo moguće na preoperativnom pregledu da isprobate i dogovorite se sa Vašim oftalmologom.

Operacija katarakte je danas u većini slučajeva uspešna, vid se brzo opravi, u kratkom roku se možete vratiti svojim svakodnevnim aktivnostima i ima mnogo mogućnosti u rešavanju refraktivnih grešaka prilagođenih individualno svakom pacijentu.